prosinca 2016


Originalni članak - SLOBODNA DALMACIJA, 26.12.2016.


PODŠPILJE (otok Vis)- I ove godine, tako već više od četvrt stoljeća, zbog čega su uostalom postale poznate diljem Hrvatske, vrijedni žitelji župe Podšpilje na otoku Visu na čelu sa župnikom don Ivom Mardešićem oko oltara u svojoj župnoj crkvi Rođenja blažene Djevice Marije u Podšpilju, odmah nakon blagdana svetog Nikole, počinju graditi kamene jaslice kako bi do Božića zasjale u punom sjaju.

I iako ih je svake godine sve manje, ove godine tek osamdesetak, ne odustaju.

“Mladi su uglavnom odselili u potrazi za boljim životom u Split. Zadar, Pulu, Zagreb, diljem Hrvatske, manji dio otišao je u Vis i u Komižu, a stari umiru. Prije nekoliko dana godine otišao je i naš barba Vican Marinković, najstariji stanovnik Podšpilja“, priča nam don Mardešić i nastavlja: „Imao je 91. godinu, bio je s nama dva dana prije nego je umro, pomagao nam je graditi jaslice, kao i svih ovih godina. Da nije Poljoprivredne zadruge u Podšpilju, da nije Crkve, Podšpilje danas ne bi ni postojalo“, kaže nam don Ivo.

Od 1970.godine don Ivo je župnik u Podšpilju, i od tada minijaturne jaslice uklopljene na pokrajnom oltaru Srca Isusova, svake su se godine postupno proširivale. Kada je 1990.godine u župnoj crkvi u Podšpilju postavljen kameni oltar, na stotu obljetnicu izgradnje crkve (posvetio ju je biskup hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk), uoči Božića oko oltara svake godine grade se kamene jaslice. Kamenje za jaslice vjernici pažljivo prikupljaju s pristava i gomila, don Ivo zna reći“sve je to kroz ruke prosijano“, a najviše upravo s prostora oko svoje župne crkve.

„Gradimo ih uz pomoć dobrih ljudi, naših težaka koji se itekako dobro razumiju u kamen. Zadnjih godina veliku nam pomoć pruža naš Tonko Božanić koji živi u Splitu i na Visu i kao pravi umjetnik svake godine proširuje naše jaslice dodatnim detaljima koji šalju nove poruke.

Glavna poruka jaslica je rođenje Isusovo u jaslicama. Znači, u poniznosti, u siromaštvu, u jednostavnosti, Bog veliki dolazi k nama, a dodatni sadržaji govore o našem Podšpilju koje živi svoj život doslovno u kamenu, jer Podšpilje je župa na najbrdovitijem dijelu otoka Visa“, rekao nam je don Ivo Mardešić, župnik Podšpilja.

Jaslice se u crkvi ostave veći dio siječnja, ali zapravo njihovo je vrijeme do blagdana krštenja Gospodnjeg, a to je odmah druga nedjelja iza Božića. Ako dođete na Vis ovih dana svakako posjetite župnu crkvu u Podšpilju i uživajte.


NAPISAO I SNIMIO: BOGOLJUB MITRAKOVIĆ



Izvort: mreza.tv

U redovitoj rubrici ususret izborima u današnjim Vijestima donosimo prilog iz grada Visa. Na proteklim lokalnim izborima, HDZ-ov gradonačelnik Ivo Radica gradonačelničku fotelju osigurao si je drugi put za redom. Ovoga puta, u prvom krugu. Hoće li u gradonačelničku fotelju sjesti i treći put, odlučit će Višani, a mi smo provjerili što je od obećanoga u predizbornim kampanjama do sada i realizirao.

Gradi Vis sa svojih 11 naselja broji manje od 2.000 stanovnika, a pravo glasa ima 1884 Višana. Na proteklim lokalnim izborima 53 posto glasača u prvom krugu odlučilo je kako bi HDZ-ov Ivo Radica trebao nastaviti voditi njihov grad. Njegov protukandidat Ante Linčir, koji je zastupao koaliciju HSN-SDP-HSS, osigurao si je 30 posto glasova, a nezavisni Ante Acalinović nešto više od 10 posto.

Radica je tako samo nastavio projekte započete u prethodnom mandatu, a ono što planira realizirati u ovom trenutku vrijedno je više od 10 milijuna eura. Među prioritetima je izgradnja solarne elektrane, najveće te vrste u Hrvatskoj. Projekt je pred realizacijom.

Kada je gradonačelnik sa suradnicima izrađivao strategiju razvoja Grada Visa do 2050. godine poželio je dvostruko više stanovnika u gradu tijekom zime. Kako bi se to moglo provesti, morao je osmisliti posebnu pronatalitetnu politiku koja bi se mogla oduprijeti svim nedaćama koje pred mlade bračne parove s djecom stavlja život na udaljenom pučinskom otoku kakav je Vis.

Gradonačelnik je ostvario još neka od danih obećanja, a među njima i ona o sufinanciranju polovine troška školskih udžbenika.
Viški gradonačelnik provodi i obećanu socijalnu politiku prema umirovljenicima, nezaposlenima i socijalno ugroženima. Među omiljenim mjerama je božićnica, koje će i ove godine biti isplaćena iz gradske blagajne.

Hoće li sve ovo biti dovoljno, u konačnici će odlučiti birači.
Vis je otok golemih potencijala, a Višani će tek u narednim godinama i desetljećima morati zasukati rukave kako bi sebi i svojoj djeci osigurali opstanak i ostanak na otoku. Kako bi planove realiziraju, na idućim izborima će morati odabrati one koji će ih moći povesti u tu bolju, berićetnu budućnost.


Izvor: Večernji list

Rogač je namirnica koja je Komižu i otok Vis spasila od gladi, posebice u ratnim vremenima.

Imamo zagarantiran plasman na tržište, ali je problem što se ta voćka u nas nalazi u građevinskoj zoni te zbog gradnje na nasadima jednog dana možda nećemo imati što zaštititi, kažu iz udruge Komiški rogač koja je ovih dana u Strasbourgu, na poziv eurozastupnika Tonina Picule, razmjenjivala iskustva s drugim proizvođačima zaštićenih proizvoda te proceduri EU po tom pitanju.

Među 10 najzdravijih namirnica

Komiški tusti, veliki... kako Komižani tepaju rogaču, u procesu je, naime, zaštite zemljopisnog porijekla u EU, koja bi, vjeruju, mogla potaknuti masovniju proizvodnju te visokovrijedne namirnice u Hrvatskoj, manje zahtjevne od vinove loze, masline ili limuna, a puno dohodovnije. Komiški poduzetnik Nebojša Božanić, čija obitelj generacijama uzgaja i čuva rogač od zaborava, kaže kako rogač u Komiži drže članom obitelji. Unazad 30-40 godina samo ga se u komiškom kraju proizvodilo više od 350 tona na godinu, a danas 100 do 150 tona, dok čitava Hrvatska, južno od Šibenika te na dijelu otoka proizvodi 500 tona.

Za usporedbu, Španjolci koji su lideri u svijetu proizvedu 350 tisuća tona te voćke koja ne podnosi hladnoću i cvjeta u doba najvećih suša, a kako se o njoj govori kao jednoj od 10 najzdravijih namirnica na svijetu, potrošači, moderna medicina, nutricionisti i ostali stručnjaci danas je iznova otkrivaju i raste njezina potrošnja u prehrambenoj, farmaceutskoj industriji... Koristi se kao zgušnjivač, stabilizator i zamjena za kakao, čak i za brašno ili kavu. Ima više kalcija nego mlijeko i idealan je lijek za probleme s probavom. Od nje se rade čokolada, keksi i drugi pekarski proizvodi, slastice, voćne rakije, pudinzi, mješavine začina..., a sjemenke se upotrebljavaju i za konzerviranje dječje hrane ili se od njih radi ljepilo za štavljenje kože. Zbog hranjivih svojstava rogač povezuju i s Ivanom Krstiteljem po kojemu ga u Njemačkoj zovu Johannisbrot ili Ivanov kruh.

Žele ga iz cijele Europe

Božanić, koji danas svojim ekološkim brašnom od rogača opskrbljuje dm-ove trgovine u Hrvatskoj, kaže kako ima upita i iz Austrije, Švicarske, Njemačke...

– Da Hrvatska danas ima i tri puta veću proizvodnju, sve bi – tvrdi on – uspjela prodati, a pogotovo komiški tusti, koji je zahvaljujući klimi, prirodnoj selekciji, marljivosti i znanju predaka, evoluirao do nove, nadaleko cijenjene mesnate sorte, dok ga Španjolci, primjerice, uzgajaju gotovo isključivo zbog sjemena. Božanić kaže kako se rogač, koji danas raste u obalnim krajevima mediteranskog pojasa, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu... bez posebnog skladištenja održava cijelu godinu. Prvi rod bere se već u 7.-8. godini, u 12. i 20-ak, a u 15. i 50 kilograma. No Božanić se hvali kako je on na nekim komiškim stablima brao i više od 500 kilograma, a zna i neka s više od 1200. K tome, drvo rogača, tvrdi on, i dugo živi, neka i više od 100 godina.

– No samo ako uz najveće neprijatelje – crve i miševe – u Komiži ne presude gradnja i motorna pila – završava Božanić.



Poštovani,

Moje ime je Miha Čelar, slovenski sam producent i vlasnik produkcijske kuće ASTRAL FILM iz Ljubljane.

Želio bih Vam ukratko predstaviti naš interaktivni dokumentarni projekt iOTOK, koji nastaje u partnerstvu s hrvatskom produkcijom FACTUM iz Zagreba i taljanskom produkcijom QUASAR MULTIMEDIA iz Udina.

iOTOK je intearktivna dokumentarna serija, koja će tijekom zime 2016/2017 “uživo” nastajati na otoku Biševo i govoriti o posljednjih 13 stanovnika Biševa, koji se svaki na svoj način bore za opstanak na otoku. Otočani žele oformiti mjesnu zajednicu i tako zaštititi svoje interese i budućnost otoka. Želimo im u tome pomoći te ćemo s malom ekipom otići na otok i 20.12. početi snimati zimske dogodovštine na Biševu. Te ćemo priče montirati još dok smo na otoku i objavljivati na tjednoj bazi na platform iOtok.eu. Tako će gledatelji događanja na otoku pratiti gotovo “uživo”.

Naš projekt nastaje s ciljem poboljšanja kvalitete života na jadranskim otocima. Pri tom projektu ne pridružujemo sponzore, oglase ili drugu vrstu financijske potpore, samo produkcijska sredstva za snimanje dokumentarca.

iOtok je autorski, neprofitni projekt koji nema plaćene distribucijske kanale. Stoga za pristup javnosti trebamo podršku Facebook stranica koje ujedinjuju ljude koji vole i cijene jadranske otoke. Stoga vas pozivamo da sudjelujete u projektu na način da objavljujete linkove na naše priče s Biševa na svojoj Facebook stranici.

U periodu od 15.12. 2016. do 1.6.2017., željeli bismo dva puta tjedno objavljivatinovu priču i link koji će korisnike voditi na naš portal - iOtok.eu. Na portalu će korisnici pronaći niz interaktivnih sadržaja.

Unaprijed vam puno zahvaljujem na vašoj dobroj volji i sudjelovanju.

Miha Čelar, producent projekta

Kratki trailer projekta možete pogledati ovdje:

https://vimeo.com/121024323

Tu je i testna platforma:

http://i-island.eu/

I testna AR mobilna aplikacija:

https://play.google.com/store/apps/details?id=reality.augmented.island



ASTRAL FILM
E-mail: miha.celar@gmail.com
Mobile:+386 41 719 591
Skype: miha_celar

iIsland from miha celar on Vimeo.

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.